S Marjanom kroz nekretnine

Svi govore o cijenama građevinskog materijala, troškovima gradnje i navodnom manjku ponude kao faktorima koji guraju cijene stambenih nekretnina naviše. Osim ovih općepoznatih, još 5 specifičnih faktora daju svoj ne mali doprinos stremljenju cijena ka oblacima. Malo tko ih ne vidi - rjetko tko razmišlja o njihovom utjecaju. Prije negoli krenemo u otkrivanje 5 tajanstvenih faktora od utjecaja podsjetimo se da uvijek i uvijek konačni i neopozivi utjecaj na cijenu bilo čega što je izloženo tržištu ima odnos ponude i potražnje.    Čelični zakon tržišta Kada spomenem "faktore koji utječu na rast cijena" mislim na to kako oni utječu na ponudu i potražnju. Jedan od primjera nesavladivosti zakona ponude i potražnje opisao sam u članku Muke po mjerama ili može li povrat poreza smanjiti cijenu kvadrata? . Ukratko: sve što je hrvatska vlada poduzimala imalo je za cilj da cijene relaksira. Sada svi znamo: djelovalo je obrnuto. Jer takav je zakon ponude i potražnje. No, vratimo se faktori...

  Zacijelo najotrcanija ali istovremeno i najtočnija fraza o vrijednosti neke nekretnine je ona o njene tri ključne značajke. Naravno, riječ je o njenoj lokaciji, njenoj lokaciji i - konačno - njenoj lokaciji. Ponekad, svakako prečesto, zaboravljamo da postoji lokacija bez premca i cijene. Pripada svima nama. Riječ je o lokaciji toliko vrijednoj da postoji čak i njen dan, a mi smo joj najveći neprijatelji.   Zagreb je na Zemlji "Treći" čovjek u misiji Apollo 11 bio je Michael Collins. Dok su oči ljudske vrste bile uperene prema Neilu Armstrongu i Buzzu Aldrinu koji su činili prve korake vrste homo sapiens na tlu koje nije zemljino Collins je u komandnom modulu orbitrirao oko Mjeseca strepeći za kolege na njegovoj površini. No, za razliku od njih, imao je puno vremena da iz svemira gleda Zemlju. Osjećaje koje su ga pritom preplavljivali opisao je ovako: "Ono što me stvarno iznenadilo jest da je Zemlja zračila nekom krhkošću. A zašto, ne znam. Ne znam do danas. Imao sam os...

Što god da se dogodi - potres, inflacija, epidemija, pooštravanje uvjeta kreditiranja, pad broja transakcija ili rat - cijene hrvatskih nekretnina idu samo u jednom smjeru: prema gore. Frustracije onih koji bi nešto kupili ali ne mogu rastu još i brže. Hitno se mora pronaći krivac! "Da nam pšenica buja kao što nam bujaju cijene stanova imali bismo veći urod od Rusije!", tvrdi jedan moj stariji zananac. I on je frustiran. Rado bi da unuci i njenom suprugu pomogne oko kupnje stana u nadi da će - ako bude sreće - nakon toga dobiti priliku da upozna praunuka ili praunuku. Međutim, cijene stalno izmiču njihovim mogućnostima. Agente u klade! Na slične priče naići ćete i ako odvojite nešto vremena da pogledate što o ovoj temi pišu forumaši po hrvatskim forumima orijentiranim prema tržištu stambenih nekretnina. U gotovo svakoj od tih rasprava nakon izvjesnog vremena pojavi se forumaš koji ostalima nepogrešivo otkriva glavnog krivca za rast cijena. Naravno, to su posredničke agencije ...

Stupanje u posjed nekretnine je poput prolaska kroz cilj. Taj trenutak nije samo simbolični kraj procesa koji je započeo javljanjem na vlasnikov oglas nego ima i sasvim konkretne reperkusije za obje strane u poslu. Propust da se taj trenutak formalno evidentira vrlo vjerojatno neće - iako nije isključeno - rezultirati nekakvom nepopravljivom štetom za bilo koju od strana. No, glupo je izlagati se opasnosti od bilo kakve štete kad se ona može spriječiti brzo, jednostavno i besplatno.  Vlasništvo i posjed nisu sinonimi To što je netko vlasnik nečeg ne znači automatski da je i posjednik toga. Pojednostavljeno i slikovito rečeno, vlasnik nekog materijalnog dobra je onaj koji ima ovlasti da ga proda, daruje ili optereti hipotekom. Posjednik je onaj koji ga koristi, iskorištava njegovu svrhu. Međutim, nema pravo da to dobro proda, daruje ili optereti hipotekom. Na primjer, knjižnica je vlasnik knjige ali je onaj koji ju je posudio njen posjednik (dok je ne vrati). U svijetu nekretnina - ...

Istini za volju, tvrdnja iz naslova samo je djelomično točna. U vezi stambene krize u Hrvatskoj i Europskoj uniji postoji dobra i loša vijest. Dobra vijest je da je problem moguće riješiti. Loša vijest je da neće biti riješen. Barem se to neće dogoditi u skorije vrijeme. Zagreb i Berlin - relativno slična situacija Da bih otkrio korjene stambene krize koja pogađa države Europske unije pošao sam u potragu za podacima o prosječnim cijenama stanova u Berlinu i Zagrebu, te o prosječnim plaćama u ta dva grada. Čitatelji bi se mogli zapitati: "zašto samo u ta dva grada?" Stvar je u tome da su ova dva primjera sasvim dovoljna za željenu ilustrativnost. S druge strane, nizati beskrajne redove statističkih podataka može biti prilično dosadno. Smisao ovog bloga i nastavno na to ovog članka nije da čitatelji bubaju brojke već da ih razumiju kad na njih naiđu. Podaci o prosječnim cijenama nekretnina u Berlinu na mreži se pojavljuju u prilično velikom rasponu, od oko 5500 do 8500 eura po ...