S Marjanom kroz nekretnine

Istini za volju, tvrdnja iz naslova samo je djelomično točna. U vezi stambene krize u Hrvatskoj i Europskoj uniji postoji dobra i loša vijest. Dobra vijest je da je problem moguće riješiti. Loša vijest je da neće biti riješen. Barem se to neće dogoditi u skorije vrijeme. Zagreb i Berlin - relativno slična situacija Da bih otkrio korjene stambene krize koja pogađa države Europske unije pošao sam u potragu za podacima o prosječnim cijenama stanova u Berlinu i Zagrebu, te o prosječnim plaćama u ta dva grada. Čitatelji bi se mogli zapitati: "zašto samo u ta dva grada?" Stvar je u tome da su ova dva primjera sasvim dovoljna za željenu ilustrativnost. S druge strane, nizati beskrajne redove statističkih podataka može biti prilično dosadno. Smisao ovog bloga i nastavno na to ovog članka nije da čitatelji bubaju brojke već da ih razumiju kad na njih naiđu. Podaci o prosječnim cijenama nekretnina u Berlinu na mreži se pojavljuju u prilično velikom rasponu, od oko 5500 do 8500 eura po ...

"Gesetz zur Beschleunigung des Wohnungsbaus und zur Wohnraumsicherung" ("Zakon za ubrzanje izgradnje stanova i osiguranje stanovanja") njemački je zakon kojemu su ondje dali nadimak: Bau-turbo. Zakon bi trebao riješiti - ili barem olakšati - prilično urgentan njemački problem: krizu stanovanja. Njemačka i Hrvatska: sličan problem, različite situacije, slična rješenja Zakon je usvojen listopada prošle godine, a ubrzo je potom i stupio na snagu. Ovdje se dotičemo tog zakona jer je očito dio inicijative europskih stranaka desnog centra, među koje spada i HDZ, za rješavanje stambene krize u Europskoj uniji (više o tome u članku objavljenom prije tjedan dana ) Nama u Hrvatskoj zanimljiv je jer prilično korespondira s nedavnim inicijativama hrvatske vlade za rješavanje istog problema. O tome sam pisao 5. studenog i 26. studenog prošle godine. Dugi redovi ali ne zbog kave U jednoj od berlinskih četvrti vanjskog prstena grada više od 200 ljudi čeka u redu. Sam red dugačak...

Od 27 zemalja Europske unije danas se niti jedna ne može pohvaliti rezultatima vođenja stambene politike. Najviše se problema odnosi na mlade ljude, one u dobi kada je prirodno da napuštaju roditeljske domove i zasnivaju vlasite. Prirodno ali za najveći dio njih teško ostvarivo. U Hrvatskoj djeca (nazovimo te odrasle ljude tako) u prosjeku napuštaju roditelje oko svoje tridesetprve. Manje-više je isto i u ostatku Unije. Dionici politike s lijevog, centralnog i desnog političkog spektra se u jednom slažu: nešto se mora učiniti! EU zastupnica Nikolina Brnjac i Dr. sc. Boris Jokić Europa je sve starija a uvjeta za njeno podmlađivanje sve manje Obitelji sa 4-5 djece danas su u Uniji rijetka iznimka. Samo za prirodnu obnovu stanovništva potreban je prosjek od 2,1 djeteta po obitelji. No čak i takve su sve rjeđe. Razloga je puno ali muke pronalaženja krova nad glavom zacijelo su pri samom vrhu liste. Valja primjetiti da broj stanova u EU nije puno manji od potreba. Problem je što su milijuni...

Na jučerašnjoj konferenciji u organizaciji Motus Media-e o budućnosti hrvatskog tržišta nekretnina okupilo se oko dvije stotine zainteresiranih iz povezanih branši: posrednici i agenti posredovanja u prometu neketnina, stručnjaci za PR i marketing povezan s tržištem, developeri i novinari, te moja malenkost - vaš bloger.  Jedna od najcitiranijih rečenica iz romana "Gepard" G. T. di Lampeduse glasi: "Ako želimo da sve ostane kako jest, sve se mora promijeniti". Čini se kao dobar zaključak jučerašnje konferencije. Jer u ovoj godini slijedi cijeli niz promjena nakon kojih će - najvjerojatnije - sve ostati potpuno isto ili gotovo isto. No, okupljanju se ne može zanijekati zanimljivost. Uoči same konferencije, u lobiju je na pitanja novinara odgovarao Borislav Vujović iz agencije Opereta. Požalio se između ostalog na puno starogradnje ponuđene tržištu po nerealno visokim cijenama što - naravno - loše utječe na ukupan promet. Koliko je nekretnina ponuđenih po nerealnim c...

U članku objavljenom prije tjedan dana, 28.siječnja , ponudio sam nekoliko savjeta stanodavcima kako da se zaštite od loših i zlonamjernih stanoprimaca. Kao što takvih ima među stanoprimcima ima ih i među stanodavcima. U Hrvatskoj se odnos stanodavac-stanoprimac uobičajeno percipira kao odnos u kojem je stanoprimac u ranjivijem položaju. To sugerira i uvriježeni naziv za onog tko stan unajmljuje: podstanar. Dakle, netko tko je na nižoj poziciji od stanara. Riječ je o pogrešnoj percepciji. Zbog tromosti sudstva, pa i vrlo volatilnoj primjeni zakona od suca do suca (neujednačena sudska praksa) te niskom povjerenju u sudski aparat općenito za većinu građana Hrvatske sud je prva opcija nakon posljednje. Stoga će stanodavci u sukobu s lošim stanoprimcima radije pristati na neki manji financiski gubitak negoli da pravo na odštetu ostvaruju preko suda. Jednako tako, stanoprimci će radije pokušati pronaći drugi smještaj negoli krenuti u zakonsku zaštitu stanoprimačkih prava od nekorektnih stan...

Odnosi između najmodavaca i najmoprimaca stambenih nekretnina u Hrvatskoj bi zakonski mogli biti bolje regulirani ali ukupno gledano je riječ o ne sasvim loše komponiranim regulama na temelju kojih bi se pozicije obje strane mogle kako-tako ipak štititi. U praksi se i najmodavci i najmoprimci najčeće moraju osloniti na vlastitu inovativnost i inicijativu. U članku o priuštivom stanovanju u SAD, objavljenom na ovom blogu 1 2. studenog prošle godine spomenuto je da ondje postupak deložacije najmoprimca koji krši ugovorne obveze u pravilu traje oko mjesec dana dok je negativni izuzetak grad NewYork gdje takvi postupci znaju potrajati i po tri mjeseca. Kada je pak riječ o Hrvatskoj, neće biti neobično ako se takav postupak pred sudom otegne na godinu-dvije, pa i tri. U takvim prilikama svatko razuman će nastojati da sudsko rješenje kako zna i umije izbjegne. Uostalom, istjerivanje pravde putem suda nigdje - pa ni u SAD - nije ugodno, dok pred našim sudovima to zna biti iznimno frustriraju...

Ovo je četvrti i za sada posljednji članak na ovom blogu posvećen rješenjima problema priuštivosti najma.  U članku od 05.studenog osvrnuo sam se na hrvatski prijedlog Odluke o priuštivom stanovanju. Slijedila je 12. studenog analiza rješenja istih problema primijenjenih u Sjedinjenim Američkim Državama . Prije tri tjedna, u članku od 19. studenog , predstavio sam češki pristup problemu priuštivosti stanovanja. Svrha upoznavanja s rješenjima za priuštivi najam u drugim zemljama je bolje razumijevanje rješenja za isti problem koji nam nudi Vlada RH. Ovog puta se selimo na krajnji jugozapad Europe, u Portugal. Za razliku od Češke, a osobito u usporedbi s Hrvatskom, Portugal je imao sreću da od vremena Napoleona Bonaparte - ili posljednjih više od 200 godina - na njegovom tlu nije vođen niti jedan rat koji bi po stambeni fond ostavio posljedice kakve su za sobom ostavljali svjetski ratovi i Domovinski rat. No s druge strane, nekada najveća pomorska sila Europe i posljedično iznimno b...