S Marjanom kroz nekretnine

Početkom prošlog tjedna gotovo svi on-line i tiskani mediji bombastično su najavili odluku gradonačelnika Grada Zagreba Tomaševića da predloži dizanje poreza na nekretnine u Gradu na maksimalni iznos. Zaslužuje li gradonačelnikov prijedlog doista takvu dramatičnu najavu, čak i ako bude usvojen? S 5 na 8 Da se podsjetimo: početkom prošle godine propisano je da vlasnici nekretnina koje se ne koriste za dugoročno stanovanje već su prazne ili se iznajmljuju kratkoročno, turistički, plaćaju godišnji porez koji ne može biti manji od 0,60 niti veći od 8 eura po četvornom metru korisne površine. O tome koliko će netko morati platiti unutar tog raspona odlučuje lokalna samouprava. U hrvatskoj metropoli cca 5.000 stambenih jedinica ponuđeno je za kratkoročni, turistički najam. Praznih stanova, onih koje ne služe svojoj primarnoj funkciji, daleko je više. Na temelju podataka o potrošnji električne energije u kućanstvima Hrvatska elektroprivreda (HEP) i gradska uprava na području grada identificir...

Posredovanje i naplata provizije od obje strane između kojih se posreduje u poslu s nekretninama pitanje je oko kojeg se lome koplja već desetljećima. Vrijeme je da se na osnovu činjenica koje su nam već godinama pod nosom jednom za svagda stavi točka na taj prijepor. Za početak definirajmo pojam posredništva kao profesije: to je organizirano djelovanje i skup radnji kojima posrednik povezuje dvije strane, u pravilu zato da bi im pomogao sklopiti ugovor, postići sporazum ili obaviti neki posao. Posrednik je dužan posredovati neutralno, nepristrano i pošteno, čak i kada ima sklopljen ugovor o posredovanju samo s jednom stranom u poslu. Ovo je osobito bitno za stranu koja posredništvo nije ugovorila jer joj osigurava pošten tretman i bez toga. To ne znači da strana bez ugovora može posredniku postavljati zahtjeve i očekivati besplatne usluge, već samo to da ima pravo na pošten tretman tijekom posredništva. Posredništvo općenito u Hrvatskoj je uređeno Zakonom o obveznim odnosima (ZOO), do...

Ovo je nastavak na prvi dio analize novog Zakona o posredovanju u prometu nekretnina koju sam objavio 26. kolovoza . Prije negoli nastavim, čitateljima se moram ispričati zbog greške koja mi se potkrala u objavi od prošle srijede, u vezi pitanja dobrog ugleda. Naime, suprotno mojem navodu da je dobar ugled kao preduvjet za bavljenje posredničkim poslom prema Zakonu narušen samo osobama koje su osuđene pred hrvatskim sudovima za određena djela ali ne i osobama koje su za slična djela osuđena u inozemstvu, Zakonom je ipak propisano da dobar ugled nema ni posrednik koji je pravomoćno osuđen u inozemstvu za slična kaznena djela. Minus za mene - plus za predlagatelja i zakonodavca. Prošle srijede osvrnuo sam se na zakonsku regulaciju pitanja dobrog ugleda i pretpostavki za rad agenata. U današnjoj objavi osvrnut ću se na još tri noviteta. Valja primjetiti da striktno gledano promjena u odnosu na stari Zakon ima puno više od pet koje sam odlučio analizirati. Međutim, smatram da te ostale pro...

  U slavnoj indijskoj prispodobi o slonu i slijepcima ovi potonji dodiruju veliku životinju i na osnovu toga je pokušavaju opisati. Nevolja je u tome što svaki slijepac dodiruje neki drugi dio slona i na osnovu toga izvlači zaključke o cjelini. Tako onaj koji dodiruje surlu kaže da je to neka vrsta zmije, onaj koji opipava nogu tvrdi da je riječ o stablu, treći opipava uho i tvrdi da je pred njima biće slično lepezi. Onaj otraga, što proučava rep siguran je da je riječ o nekakvom užetu. I tako dalje.   Baš kao i slijepci iz prispodobe, tako i brojni tumači hrvatskog tržišta nekretnina spremno izvlače zaključke iz činjenica koje nisu netočne ali su same po sebi nedovoljne da bi se iz njih mogli izvući valjani zaključci o cjelini. Novi list: neka visi Pedro! Najbrojnija skupina takvih su oni koje frustriraju cijene hrvatskih nekretnina, osobito one oglašene. Oni poput gomile spremne za linč lutaju po internetu s metaforčkim bakljama u rukama uz pomoć kojih traže krivca. Omiljena...

  U Hrvatskoj je vrlo uobičajeno uvjerenje da se ono što se tiče cijelog svijeta najčešće ne tiče nas. Osim ako nije riječ o svjetskom prvenstvu u nogometu ili rukometu. Iransko-izraelsko-američki rat je potres koji je već pokrenuo cunami čiji valovi će prije ili poslije zapljusnuti obale svake države na planeti Zemlji, bez iznimke. Azijske zemlje već su osjetile punu žestinu udranog vala. Afrika tako i tako stalno nešto trpi pa će se problemi uzrokovani tim ratom vjerojatno uklopiti u svakodnevni život Afrikanaca. Prije ili kasnije, najkasnije ove jeseni, njegove posljedice će u jačem intezitetu osjetiti i blažena Hrvatska. Blagi pesimizam zapravo je optimizam Istina je da ni ovdje, u Hrvatskoj, ne manjka onih koji taj rat pomno prate. No, građane i obnašatelje vlasti jedino ozbiljno brine domet iranskih raketa, utjecaj tog dometa na turističku sezonu i trenutačna (!) cijena goriva. Moja malenkost apsolutno je sigurna da Iran nema ni najmanje želje pucati po Hrvatskoj - ako to uop...

  "Bez podataka vi ste samo još jedna osoba s mišljenjem" (W. Edwards Deming). "Statistika je gramatika znanosti" (Karl Pearson). "Postoje dvije vrste statistike: ona koju (is)tražite i ona koju ste izmislili" (Rex Stout, navodno). "Postoje tri vrste laži: laž, prokleta laž i statistika" (Benjamin Disraeli). "Činjenice su čvrste ali je statistika zato elastična" (Mark Twain). “Ako tvoj eksperiment treba statističara onda trebaš bolji eksperiment.” (Ernest Rutherford). Statistika obično ne laže - tumačenje je problem U prethodnom odjeljku naveo sam tek šest od nekoliko desetaka najcitiranijih izjava slavnih osoba o statistici. Činjenica da je toliko slavnih, od znanstvenika preko pisaca do političara imalo mišljenje o statistici koje je bilo vrijedno i zapisati puno govori o njoj. Različitost njihovih viđenja te znanosti govori nam puno o elasticitetu statistike pri upotrebi. Uostalom Mark Twain je upravo tako statistiku i opisao: kao el...

S koje god da pozicije promatramo hrvatsko tršište nekretnina: kao kupac, kao prodavatelj, kao posrednik ili kao neutralni analitičar, svi se slažemo da su cijene pod visokom temperaturom. Nema sumnje, bilo bi dobro za - gotovo - sve aktere na tržištu da se tu temperaturu nekako spusti. Hoće li novi ciklus legalizacije barem malo pomoći u tome? Legalizacija je samo jedan od faktora koji oblikuju tržište Da podsjetimo: Sabor je pretprošlog četvrtka konačno usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Zakon je prethodno, u dva vremenski ograničena ciklusa omogućio da se brojne građevine građene prije 21. lipnja 2011. godine legaliziraju i tako - u pravnom smislu - izjednače s onima već legalnima. Izmjenama i dopunama zakona pruža se prilika da oni koji su prethodne cikluse legalizacije propustili svoje nekretnine legaliziraju sada. Bitna novost je da više nema vremenskog ograničenja za to. No i dalje se zakon odnosi samo na objekte izgrađene ...

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić sasvim sigurno nije moj omiljeni ministar (mali tip: nije ni jedan ;-)) ali u raspravi oko minimalne površine za stanovanje jednočlanog domaćinstva nemam drugog izbora nego stati na njegovu stranu. Ministar kao postolar Podsjetimo se: najmanji među stanovima ponuđenim u okviru programa priuštivog stanovanja ima svega 18.9 četvornih metara (čm). Na pitanje novinara RTL-a da li tolika kvadratura može osigurati primjerene uvjete za život, ministar je odgovorio: "Moj ured ima otprilike toliko. Za mladu osobu 18 kvadrata je dovoljno na kratko vrijeme dok ne riješi stambeno pitanje." Ministrova izjava potakla je buru negativnih i osuđujućih komentara, osobito jer dolazi od osobe koja sama u vlasništvu ima čak 28 nekretnina. Među njima je i stan u Zagrebu površine 66 čm, procijenjen na 129.404,74 eura ili 1961 euro po metru kvadratnom. Drugim riječima, ministar graditeljstva živi u jednom od najbezvrijedniji...