S Marjanom kroz nekretnine

Prošle srijede pisao sam o izgledima da povećanje poreza na nekretnine u Zagrebu utječe na povećanje ponude stanova i kuća za dugoročni najam u hrvatskoj metropoli . U ovom ću se članku osvrnuti na vrlo raširenu zabludu u vezi tržišta najma u Hrvatskoj, zabludu u izvjesnoj mjeri povezanoj s obvezom plaćanja poreza na dugoročno nenaseljene nekretnine. Ilegalni nasuprot legalnom najmu Jedan od pratitelja bloga osvrnuo se na prošlotjedni članak primjedbom da poznaje više osoba koji svoje stanove viška iznajmljuju ilegalno, "na crno". Neki među njima uredno plaćaju porez na nenastanjene nekretnine ali najam svejedno ne prijavljuju. Zar im ne bi bilo pametnije legalno iznajmiti stan i tako se osloboditi poreza, pita se čitatelj? Pitanje je sasvim na mjestu. No, s obzirom da je riječ o HRVATSKOM tržištu nekretnina, potvrdan odgovor nije zajamčen. Vjerovali ili ne, razlog za takvo ponašanje mogla bi biti ušteda i to baš na porezu. Pretpostavimo da netko u Zagrebu ili Splitu ima u v...

Rujan je mjesec u kojem je potraga za stanovima radi dugoročnog najma daleko najveća u odnosu na ostatak godine. Ako se netko pita što se smatra dugoročnim najmom, valja upozoriti da ne postoji točno propisano minimalno trajanje najma da bi se smatrao dugoročnim već se zaključci o tome izvode posredno. Smatra se da je svaki najam kraći od trideset dana kratkoročan. Zakon o porezu na nekretnine pak (poreznu) granicu između dugoročnog i kratkoročnog najma stavlja na 10 mjeseci. Potražnja za najmom nakon ljeta najveća je u gradovima - univerzitetskim središtima iz očitog razloga: navale brucoša iz drugih krajeva Hrvatske u Zagreb, Split, Rijeku, Osijek ... No, brucoši nisu jedini tražitelji. S tim u vezi savjetuje se svima koji su u potrazi za stanom radi najma, a nije im nužno da se u njega usele baš u rujnu, da smještaj potraže u neko drugo doba godine. Najbolje je da to učine krajem zime ili tijekom proljeća. Ni prvi dio ljeta nije loše vrijeme za to, čak i u turističkim mjestima. To p...

Stupanje u posjed nekretnine je poput prolaska kroz cilj. Taj trenutak nije samo simbolični kraj procesa koji je započeo javljanjem na vlasnikov oglas nego ima i sasvim konkretne reperkusije za obje strane u poslu. Propust da se taj trenutak formalno evidentira vrlo vjerojatno neće - iako nije isključeno - rezultirati nekakvom nepopravljivom štetom za bilo koju od strana. No, glupo je izlagati se opasnosti od bilo kakve štete kad se ona može spriječiti brzo, jednostavno i besplatno.  Vlasništvo i posjed nisu sinonimi To što je netko vlasnik nečeg ne znači automatski da je i posjednik toga. Pojednostavljeno i slikovito rečeno, vlasnik nekog materijalnog dobra je onaj koji ima ovlasti da ga proda, daruje ili optereti hipotekom. Posjednik je onaj koji ga koristi, iskorištava njegovu svrhu. Međutim, nema pravo da to dobro proda, daruje ili optereti hipotekom. Na primjer, knjižnica je vlasnik knjige ali je onaj koji ju je posudio njen posjednik (dok je ne vrati). U svijetu nekretnina - ...

U članku objavljenom prije tjedan dana, 28.siječnja , ponudio sam nekoliko savjeta stanodavcima kako da se zaštite od loših i zlonamjernih stanoprimaca. Kao što takvih ima među stanoprimcima ima ih i među stanodavcima. U Hrvatskoj se odnos stanodavac-stanoprimac uobičajeno percipira kao odnos u kojem je stanoprimac u ranjivijem položaju. To sugerira i uvriježeni naziv za onog tko stan unajmljuje: podstanar. Dakle, netko tko je na nižoj poziciji od stanara. Riječ je o pogrešnoj percepciji. Zbog tromosti sudstva, pa i vrlo volatilnoj primjeni zakona od suca do suca (neujednačena sudska praksa) te niskom povjerenju u sudski aparat općenito za većinu građana Hrvatske sud je prva opcija nakon posljednje. Stoga će stanodavci u sukobu s lošim stanoprimcima radije pristati na neki manji financiski gubitak negoli da pravo na odštetu ostvaruju preko suda. Jednako tako, stanoprimci će radije pokušati pronaći drugi smještaj negoli krenuti u zakonsku zaštitu stanoprimačkih prava od nekorektnih stan...

Odnosi između najmodavaca i najmoprimaca stambenih nekretnina u Hrvatskoj bi zakonski mogli biti bolje regulirani ali ukupno gledano je riječ o ne sasvim loše komponiranim regulama na temelju kojih bi se pozicije obje strane mogle kako-tako ipak štititi. U praksi se i najmodavci i najmoprimci najčeće moraju osloniti na vlastitu inovativnost i inicijativu. U članku o priuštivom stanovanju u SAD, objavljenom na ovom blogu 1 2. studenog prošle godine spomenuto je da ondje postupak deložacije najmoprimca koji krši ugovorne obveze u pravilu traje oko mjesec dana dok je negativni izuzetak grad NewYork gdje takvi postupci znaju potrajati i po tri mjeseca. Kada je pak riječ o Hrvatskoj, neće biti neobično ako se takav postupak pred sudom otegne na godinu-dvije, pa i tri. U takvim prilikama svatko razuman će nastojati da sudsko rješenje kako zna i umije izbjegne. Uostalom, istjerivanje pravde putem suda nigdje - pa ni u SAD - nije ugodno, dok pred našim sudovima to zna biti iznimno frustriraju...