S Marjanom kroz nekretnine

Ulaganje u renovaciju obično je isplativo (više o tome u članku od 21. siječnja ove godine ). No, što ako nemate sredstava za to? To ne znači i da ništa ne možete poduzeti kako bi svoju nekretninu učinili atraktivnijom i zahvaljujući tome je uspjeli prodati po za vas povoljnijoj cijeni. Pritom nije potrebno da uložite ni eura. No dobro, u najgorem slučaju ćete morati potrošiti par desetaka eura. Ako sve izvedete kako treba, taj ulog između 0 i 10-ak eura bi vam uz malo sreće mogao donijeti barem nekoliko tisuća eura više. Mislim da če se čitatelji složiti kako je to više nego dobra investicija! Prašina koja je uništila izvrsnu priliku Anegdota koja slijedi istinita je, a dogodila se prije nekih osam godina u jednom stanu u Novom Zagrebu, netom oglašenim za prodaju. Na razgled je došao mladić u kasnim dvadesetim godinama. Agent koji je posredovao u prodaji stana uskoro će kroz razgovor otkriti da je riječ o malom ali uspješnom poduzetniku u IT sektoru. Stan je bio u priličnom neredu, pr...

Istini za volju, tvrdnja iz naslova samo je djelomično točna. U vezi stambene krize u Hrvatskoj i Europskoj uniji postoji dobra i loša vijest. Dobra vijest je da je problem moguće riješiti. Loša vijest je da neće biti riješen. Barem se to neće dogoditi u skorije vrijeme. Zagreb i Berlin - relativno slična situacija Da bih otkrio korjene stambene krize koja pogađa države Europske unije pošao sam u potragu za podacima o prosječnim cijenama stanova u Berlinu i Zagrebu, te o prosječnim plaćama u ta dva grada. Čitatelji bi se mogli zapitati: "zašto samo u ta dva grada?" Stvar je u tome da su ova dva primjera sasvim dovoljna za željenu ilustrativnost. S druge strane, nizati beskrajne redove statističkih podataka može biti prilično dosadno. Smisao ovog bloga i nastavno na to ovog članka nije da čitatelji bubaju brojke već da ih razumiju kad na njih naiđu. Podaci o prosječnim cijenama nekretnina u Berlinu na mreži se pojavljuju u prilično velikom rasponu, od oko 5500 do 8500 eura po ...

"Gesetz zur Beschleunigung des Wohnungsbaus und zur Wohnraumsicherung" ("Zakon za ubrzanje izgradnje stanova i osiguranje stanovanja") njemački je zakon kojemu su ondje dali nadimak: Bau-turbo. Zakon bi trebao riješiti - ili barem olakšati - prilično urgentan njemački problem: krizu stanovanja. Njemačka i Hrvatska: sličan problem, različite situacije, slična rješenja Zakon je usvojen listopada prošle godine, a ubrzo je potom i stupio na snagu. Ovdje se dotičemo tog zakona jer je očito dio inicijative europskih stranaka desnog centra, među koje spada i HDZ, za rješavanje stambene krize u Europskoj uniji (više o tome u članku objavljenom prije tjedan dana ) Nama u Hrvatskoj zanimljiv je jer prilično korespondira s nedavnim inicijativama hrvatske vlade za rješavanje istog problema. O tome sam pisao 5. studenog i 26. studenog prošle godine. Dugi redovi ali ne zbog kave U jednoj od berlinskih četvrti vanjskog prstena grada više od 200 ljudi čeka u redu. Sam red dugačak...

Od 27 zemalja Europske unije danas se niti jedna ne može pohvaliti rezultatima vođenja stambene politike. Najviše se problema odnosi na mlade ljude, one u dobi kada je prirodno da napuštaju roditeljske domove i zasnivaju vlasite. Prirodno ali za najveći dio njih teško ostvarivo. U Hrvatskoj djeca (nazovimo te odrasle ljude tako) u prosjeku napuštaju roditelje oko svoje tridesetprve. Manje-više je isto i u ostatku Unije. Dionici politike s lijevog, centralnog i desnog političkog spektra se u jednom slažu: nešto se mora učiniti! EU zastupnica Nikolina Brnjac i Dr. sc. Boris Jokić Europa je sve starija a uvjeta za njeno podmlađivanje sve manje Obitelji sa 4-5 djece danas su u Uniji rijetka iznimka. Samo za prirodnu obnovu stanovništva potreban je prosjek od 2,1 djeteta po obitelji. No čak i takve su sve rjeđe. Razloga je puno ali muke pronalaženja krova nad glavom zacijelo su pri samom vrhu liste. Valja primjetiti da broj stanova u EU nije puno manji od potreba. Problem je što su milijuni...

Tema članaka na ovom blogu su analize hrvatskog tržišta najma i kupoprodaje stambenih nekretnina te savjeti čitateljima s tim u vezi. Iako zakoni koji reguliraju prostorno planiranje i uređenje itekako utječu na to tržište, u pravilu je riječ o posrednom utjecaju koji je izvan fokusa bloga. No, kako već poslovični vrapci na grani znaju, iznimke potvrđuju pravilo. Jednu takvu načinio sam člankom od 8. listopada o. g . Javnosti i saborskim zastupnicima nedavno izloženi prijedlog Zakona o prostornom uređenju još je jedan takav slučaj. Tijekom javnog savjetovanja preko portala e-građani prijedlog Zakona o prostornom uređenju popraćen je s čak 1671 komentarom po čemu je pri vrhu top liste najkomentiranijih zakonskih prijedloga u ovoj godini. Na prijedlog se osim opozicije osobito žestoko obrušila struka. Što to Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predlaže i zašto je to tako žestoko razljutilo oporbu i struku? Privatizacijska pljačka 2.0 ante portas Počnimo s...