EU pučani: više gradnje, manje birokracije, niže cijene. EU ljevica: to je pogodovanje špekulantima!
Od 27 zemalja Europske unije danas se niti jedna ne može pohvaliti rezultatima vođenja stambene politike. Najviše se problema odnosi na mlade ljude, one u dobi kada je prirodno da napuštaju roditeljske domove i zasnivaju vlasite. Prirodno ali za najveći dio njih teško ostvarivo. U Hrvatskoj djeca (nazovimo te odrasle ljude tako) u prosjeku napuštaju roditelje oko svoje tridesetprve. Manje-više je isto i u ostatku Unije. Dionici politike s lijevog, centralnog i desnog političkog spektra se u jednom slažu: nešto se mora učiniti!
Europa je sve starija a uvjeta za njeno podmlađivanje sve manje
Obitelji sa 4-5 djece danas su u Uniji rijetka iznimka. Samo za prirodnu obnovu stanovništva potreban je prosjek od 2,1 djeteta po obitelji. No čak i takve su sve rjeđe. Razloga je puno ali muke pronalaženja krova nad glavom zacijelo su pri samom vrhu liste.
Valja primjetiti da broj stanova u EU nije puno manji od potreba. Problem je što su milijuni tih stanova prazni. Razloga je više. Dio njih nalazi se ondje gdje nema potražnje. Izvjestan broj je prazan jer je neupotrebljiv. Međutim, najveći broj njih je useljiv ali ne i naseljen. Razlog je u činjenici da bogati Europljani i priličan broj Neeuropljana ne kupuje europske stanove da bi u njima netko stanovao. Oni su tek još jedan oblik štednje ili točnije: gomilanja vrijednosti u malom broju ruku.
Četiriipol godina potrage i malo sreće za pristojan život u gradu
Svjetski trend je porast broja stanovnika u velikim gradovima. Europa prati taj trend. Naravno, Hrvatska nije iznimka: pronalaženje stana u tri velika hrvatska grada: Zagrebu, Splitu i Rijeci postaje posebna vještina. No, situacija u Zagrebu čini se kao sjajna u odnosu na gradove poput Berlina.
Christian Pirzer je pred kamerama TV magazina Europeo na Deutche Welle umoran ali ne krije svoje zadovoljstvo dok renovira berlinski stan koji je upravo unajmio. "Nakon četiriipol godine potrage za stanom poslužila nas je sreća", kaže on. "Čovjek koji je ranije unajmio taj stan odustao je pa su pozvali nas." Nada se da će za koji tjedan sve biti spremno da se njegova obitelj ondje useli.
"Stanova za najam u Berlinu zapravo ima - ako ste spremni plaćati najmninu 2 ili tri tisuće eura" dodaje ironično.
Europski pučani pokreću ofanzivu
Svi se slažu da se nešto mora učiniti ali su razilaženja oko smjera djelovanja vrlo velika. Nikolina Brnjac, koordinatorica Europske pučke stranke (EPP) u Odboru za stambenu krizu (HOUS) jedna je od ključnih kreatora Rezolucije EU parlamenta o stambenoj krizi u Europskoj uniji. Dokument je obiman ali ću za potrebe ovog bloga prijedloge EU pučana pojednostavniti i svesti na slijedeće: više gradnje, manje birokracije, niže cijene, angažiranje javnih i privatnih sredstava, te poticaji kroz porezne olakšice.
Brnjac ne zaboravlja ni problem eksplozije rezerviranja izgrađenih stanova za potrebe kratkoročnog najma: „Moramo se odgovorno uhvatiti u koštac s kratkoročnim najmom, ne kako bismo onemogućili turizam, nego kako bismo postigli ravnotežu: cilj je da turizam donosi razvoj, ali da lokalno stanovništvo može ostati živjeti u svojoj sredini“, naglasila je.
Najprije na nacionalnim nivoima a potom i na europskom
Pučanima ideje s kojima su izašli pred EU parlament nisu pale s neba. Čini se kako je to dio strategije koja se već provodi unutar zemalja gdje su stranke pučkog profila već neko vrijeme ili dulje na vlasti. U Hrvatskoj je HDZ u novije vrijeme uspješno izmijenio cijeli niz zakona koji se dotiču pitanja iz stambene politike a doneseni su važni novi. Na primjer, Zakon o priuštivom stanovanju (usvojila Vlada, Sabor zacijelo hoće) i Zakon o prostornom uređenju. U Njemačkoj, gdje je na vlasti najjača europska pučka stranka, prošle je jeseni donesen tzv. Zakon o turbo gradnji (više o tome članku koji ću objaviti slijedeći tjedan) itd. Sada se sve to prenosi na nivo Unije.
Zeleni/ESS, Socijalisti: to ne rješava problem, pogoduje se špekulantima
Kao što je ranije naglašeno, svi se slažu da problem postoji i da se nešto za njegovo riješavanje mora učiniti. No predstavnici lijevih stranaka u europskom parlamentu smatraju kako ono za što se zalažu europski pučani i za što su uspješno ishodili glasove problem neće riješiti već ga vjerojatno produbiti.
"Glasao sam protiv konačnog teksta Izvješća jer ne rješava osnovni problem krize stanovanja u EU, niti se bavi njezinim uzrocima. Umjesto toga, riječ je o svojevrsnoj preslici popisa želja građevinskih špekulanata i velikih nekretninskih biznisa. Izvješće vrlo površno tematizira problem praznih stanova i utjecaj kratkoročnog najma na priuštivo stanovanje", Tvrdi Gordan Bosanac, član grupacije Zeleni/ESS (Europski slobodni savez) u EU parlamentu.
Puno mogućnosti koje čekaju da ih se iskoristi
Očekivano, Nikolina Brnjac se ne slaže s kolegom Bosancem. Na konferenciji za tisak održanoj 12. ožujka u zagrebačkom Centru "Doživi Europu" upozorila je da Europi i Hrvatskoj trebaju rješenja umjesto kritiziranja a, kaže ona, europski pučani nude rješenja. Brnjac je svjesna veličine problema, među kojima je i bujanje kratkoročnog najma na račun dugoročnog stanovanja. Smatra da se problem mora rješavati upravljanjem na osnovu praćenja i vjerodostojnih podataka. Mogućnosti su brojne. Puno je dobrih lokacija u Hrvatskim gradovima u vlasništvu lokalne uprave i države koji vape za prenamjenom. Zagrebački kompleks tvornice Janko Gredelj koji se upravo trajno gasi dobar je primjer, tvrdi zastupnica Brnjac.
Hrvatski adut: većina naših naselja su Hrvatska u malom
Dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, ukazao je prisutnim predstavnicima medija na jednu hrvatsku specifičnost koja hrvatske gradove čini puno boljim mjestom za život od mnogih europskih: u Hrvatskoj je sasvim normalno da ljudi koji pripadaju različitim društvenim miljeima žive jedni pored drugih. Radnici se susreću s profesorima i direktorima u liftu svoje zgrade, farmaceutkinja i dizajnerica s frizerima i cvjećaricama. Njihova se djeca skupa igraju u obližnjem parku i zajedno pohađaju istu školu, gradeći od malena mostove preko klasnih razlika. To je vrijednost koja čini Hrvatsku boljim mjestom za život i koju moramo očuvati, naglašava dr. sc. Jokić.
Podsjeća i na činjenicu da Hrvatska ima dobre fakultete na koje bi rado došli studirati iz svih krajeva Europe. Dio njih zacijelo bi ovdje i ostalo za cijeli život. No, da bi ti mladi ljudi došli nije dovoljno postojanje fakulteta. Potreban im je smještaj, po mogućnosti u studentskim domovima. Gradnja novih mora biti dio agende za rješavanje stambene krize u ovom dijelu Unije.
U članku koji se upravo kuha za objavu iduće srijede osvrnut ćemo se na njemački zakon o tzv. turbo gradnji. Jasno, kako bismo sagledali hrvatska rješenja istog problema iz drugog kuta.
Želite još članaka o sličnim temama? Imate sličnih iskustava i želite ih podijeliti s drugima? Imate pitanja o temi? Pošaljite poruku.
Predbilježite se radi obavijesti o člancima koji tek dolaze.
Iz tiska je izašla knjiga "Nekretnine, kako ih prodavati i kupovati u Hrvatskoj". Za kupnju knjige posjetite izdavača, Nakladu Jesenski i Turk ili je potražite u knjižarama. Ako prije odluke o kupnji knjige želite dodatne informacije o njoj, pišite mi.
Primjedbe
Objavi komentar