S Marjanom kroz nekretnine

  U Hrvatskoj je vrlo uobičajeno uvjerenje da se ono što se tiče cijelog svijeta najčešće ne tiče nas. Osim ako nije riječ o svjetskom prvenstvu u nogometu ili rukometu. Iransko-izraelsko-američki rat je potres koji je već pokrenuo cunami čiji valovi će prije ili poslije zapljusnuti obale svake države na planeti Zemlji, bez iznimke. Azijske zemlje već su osjetile punu žestinu udranog vala. Afrika tako i tako stalno nešto trpi pa će se problemi uzrokovani tim ratom vjerojatno uklopiti u svakodnevni život Afrikanaca. Prije ili kasnije, najkasnije ove jeseni, njegove posljedice će u jačem intezitetu osjetiti i blažena Hrvatska. Blagi pesimizam zapravo je optimizam Istina je da ni ovdje, u Hrvatskoj, ne manjka onih koji taj rat pomno prate. No, građane i obnašatelje vlasti jedino ozbiljno brine domet iranskih raketa, utjecaj tog dometa na turističku sezonu i trenutačna (!) cijena goriva. Moja malenkost apsolutno je sigurna da Iran nema ni najmanje želje pucati po Hrvatskoj - ako to uop...

  Kao što se i u naslovu ovog članka ističe, prodavatelj obično nema nikakvih troškova koji su posljedica prodaje. Najčešće ali ne i obvezno. Troškovi koje će prodavatelj trebati podmiriti u procesu prodaje su gotovo uvijek oni koje on odnosno ona dobrovoljno preuzima na sebe. Postoje i dvije specifične situacije u kojima će prodavatelj biti dužan platiti porez na dohodak od prodaje nekretnina. Ako se u njima nađe. Inače, uobičajeno je da prodavatelj podmiri trošak ovjere tabularne izjave ili da barem podjeli s drugom stranom trošak ovjere potpisa na kupoprodajnom ugovoru. No, s obzirom na vrijednost ugovorenog posla uvijek je riječ o minornim iznosima. U kontekstu kupoprodaje nekretine njih možemo slobodno zanemariti. Najveći trošak koji će prodavatelji imati - ako tako odaberu - najčešće je posrednička provizija. Troškovi posredništva Prodavatelji radi organizacije i vođenja prodaje nekretnine mogu angažirati posrednika, što uostalom često i čine. Posredništvo se mo...

U prošlotjednom članku ( Porez na kupnju nekretnina: tko, kada, kako, koliko? ) objasnio sam 99% svega što se tiče poreza koji će kupac biti obavezan platiti nakon što kupi nekretninu. Možda će netko među čitateljicama i čitateljima primijetiti da nisam ništa napisao o slučajevima u kojima je kupac oslobođen obveze plaćanja poreza. Međutim, to je namjerno izostavljeno. Ovaj, prethodni i slijedeći članak bave se onim što se mora ili se često - no ne i obavezno - plaća, a ne onim što se ne plaća. Povrh svega, da bi bili oslobođeni obveze plaćanja poreza gotovo redovito - osim nekoliko rijetkih izuzetaka - kupci kao porezni obveznici neće trebati učiniti ništa već samo čekati odluku Porezne uprave. Postoji nekoliko sasvim specifičnih situacija u kojima je potrebno da potencijalni porezni obveznik ipak sam poduzima neke radnje e da bi od plaćanja poreza bio djelomično ili potpuno oslobođen. No, opisivanje tih situacija bi zahtjevalo nevelik ali ipak sasvim novi članak. Ukoliko ste za takvo...

O cijenama nekretnina na ovom je blogu već nekoliko puta pisano i generalni zaključak je da su one, s obzirom na kupovnu moć hrvatskih građana, zaista visoke. No, kako bi rekli voditelji u kasnonoćnim TV-prodajama: "Ali to nije sve!" Riječ je o popratnim troškovima koji su - naravno - neusporedivo manji od kupoprodajne cijene ali koji nisu beznačajni i koji u pravilu rastu po istoj stopi kao i cijene jer se obično definiraju određenim postotkom od cijene. U nekoliko slijedećih članaka osvrnut ću se na neposredne troškove koji prate kupoprodaju stambenih nekretnina, s posebnim osvrtom na najčešće zablude u vezi toga. Sve koje bi željeli na vrijeme saznati o slijedećim objavama pozivam da se prijave za obavijesti o njima (link na dnu članka). Članci na ovom blogu objavljuju se svake srijede u 9.30 sati. Osnova za porez: vrijednost, a ne cijena Koliki je značaj popratnih troškova? Oni za kupca mogu doseći i po 7% od vrijednosti nekretnine koja se kupuje. Pretvorimo to u ilustrat...

  "Bez podataka vi ste samo još jedna osoba s mišljenjem" (W. Edwards Deming). "Statistika je gramatika znanosti" (Karl Pearson). "Postoje dvije vrste statistike: ona koju (is)tražite i ona koju ste izmislili" (Rex Stout, navodno). "Postoje tri vrste laži: laž, prokleta laž i statistika" (Benjamin Disraeli). "Činjenice su čvrste ali je statistika zato elastična" (Mark Twain). “Ako tvoj eksperiment treba statističara onda trebaš bolji eksperiment.” (Ernest Rutherford). Statistika obično ne laže - tumačenje je problem U prethodnom odjeljku naveo sam tek šest od nekoliko desetaka najcitiranijih izjava slavnih osoba o statistici. Činjenica da je toliko slavnih, od znanstvenika preko pisaca do političara imalo mišljenje o statistici koje je bilo vrijedno i zapisati puno govori o njoj. Različitost njihovih viđenja te znanosti govori nam puno o elasticitetu statistike pri upotrebi. Uostalom Mark Twain je upravo tako statistiku i opisao: kao el...

Ulaganje u renovaciju obično je isplativo (više o tome u članku od 21. siječnja ove godine ). No, što ako nemate sredstava za to? To ne znači i da ništa ne možete poduzeti kako bi svoju nekretninu učinili atraktivnijom i zahvaljujući tome je uspjeli prodati po za vas povoljnijoj cijeni. Pritom nije potrebno da uložite ni eura. No dobro, u najgorem slučaju ćete morati potrošiti par desetaka eura. Ako sve izvedete kako treba, taj ulog između 0 i 10-ak eura bi vam uz malo sreće mogao donijeti barem nekoliko tisuća eura više. Mislim da če se čitatelji složiti kako je to više nego dobra investicija! Prašina koja je uništila izvrsnu priliku Anegdota koja slijedi istinita je, a dogodila se prije nekih osam godina u jednom stanu u Novom Zagrebu, netom oglašenim za prodaju. Na razgled je došao mladić u kasnim dvadesetim godinama. Agent koji je posredovao u prodaji stana uskoro će kroz razgovor otkriti da je riječ o malom ali uspješnom poduzetniku u IT sektoru. Stan je bio u priličnom neredu, pr...

S koje god da pozicije promatramo hrvatsko tršište nekretnina: kao kupac, kao prodavatelj, kao posrednik ili kao neutralni analitičar, svi se slažemo da su cijene pod visokom temperaturom. Nema sumnje, bilo bi dobro za - gotovo - sve aktere na tržištu da se tu temperaturu nekako spusti. Hoće li novi ciklus legalizacije barem malo pomoći u tome? Legalizacija je samo jedan od faktora koji oblikuju tržište Da podsjetimo: Sabor je pretprošlog četvrtka konačno usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Zakon je prethodno, u dva vremenski ograničena ciklusa omogućio da se brojne građevine građene prije 21. lipnja 2011. godine legaliziraju i tako - u pravnom smislu - izjednače s onima već legalnima. Izmjenama i dopunama zakona pruža se prilika da oni koji su prethodne cikluse legalizacije propustili svoje nekretnine legaliziraju sada. Bitna novost je da više nema vremenskog ograničenja za to. No i dalje se zakon odnosi samo na objekte izgrađene ...