Porez na nekretnine - strašilo bez zuba

Početkom prošlog tjedna gotovo svi on-line i tiskani mediji bombastično su najavili odluku gradonačelnika Grada Zagreba Tomaševića da predloži dizanje poreza na nekretnine u Gradu na maksimalni iznos. Zaslužuje li gradonačelnikov prijedlog doista takvu dramatičnu najavu, čak i ako bude usvojen?

S 5 na 8

Da se podsjetimo: početkom prošle godine propisano je da vlasnici nekretnina koje se ne koriste za dugoročno stanovanje već su prazne ili se iznajmljuju kratkoročno, turistički, plaćaju godišnji porez koji ne može biti manji od 0,60 niti veći od 8 eura po četvornom metru korisne površine. O tome koliko će netko morati platiti unutar tog raspona odlučuje lokalna samouprava.

U hrvatskoj metropoli cca 5.000 stambenih jedinica ponuđeno je za kratkoročni, turistički najam. Praznih stanova, onih koje ne služe svojoj primarnoj funkciji, daleko je više. Na temelju podataka o potrošnji električne energije u kućanstvima Hrvatska elektroprivreda (HEP) i gradska uprava na području grada identificirali su oko 55.000 stambenih nekretnina koje zjape prazne. Međutim, procjena je da je njihov stvarni broj znatno veći, preko 60.000.

Grad Zagreb do sada je oporezivao te dvije kategorije stanova s 5 eura po kvadratu. Ako Tomaševićev prijedlog dobije podršku, u idućoj će godini ovaj namet doseći maksimalnih 8 eura. Osobno, vjerujem da će prijedlog biti usvojen ali za nešto manji iznos od maksimalnog. Vrijeme će pokazati.

Ukoliko se gradonačelnikov prijedlog usvoji, kako će povećanje poreza utjecati na tržište nekretnina?

Minimalne promjene i bolje popunjena blagajna

Gradonačelnik Zagreba odlučio je stati na kraj praznim stanovima u glavnom gradu, piše portal Dnevnik Hr. Očito, aludira se na činjenicu da za zadovoljenje stamebnih potreba u Gradu nedostaje 38.000 stanova. Reklo bi se da gradonačelnik vjeruje kako će povećanje poreza za ta 3 eura po kvadratu vlasnike praznih stanova natjerati da ih stave u promet radi najma. Nije nužno potaknuti vlasnike svih 55 tisuća registriranih praznih stanova na to. Bit će dovoljno da na dodatni namet stavljanjem u najam svojih nekretnina reagira njih cca 60% - i problem manjka stanova u Zagrebu bio bi riješen. Vjeruje li gradonačelnik zbilja da će se to dogoditi i kakve su uopće šanse da će se njegove nade ostvariti?

Naivnost ili običan PR?

Ukoliko gospodin Tomašević - a i oni koji ga savjetuju - doista vjeruje da će uz pomoć poreza natjerati vlasnike praznih stanova da ih daju u najam onda valja konstatirati da nam glavni grad vodi prilično naivna ekipa. Vjerojatnije je ipak da gradonačelnik nije naivan, da u maksimalnom porezu na nenastanjene nekretnine vidi priliku da gradsku blagajnu još bolje popuni i da uzgred poluči pozitivan PR efekt među onima koji na ovakve populističke najave reagiraju odobravanjem.

Dodatnih 14 milijuna eura ili riješen problem manjka stanova

Prema službenim podacima prikupljenim tijekom popisa stanovništva zagrebački stanovi u prosjeku imaju 79 četvornih metara. Nema dostupnih podataka koja je prosječna površina stambenih jedinica koje podliježu plaćanju poreza na nekretnine. U nedostatku tog podatka pretpostavit ćemo da je njihova prosječna površina također na nivou gradskog prosjeka: 79 četvornih metara. Ukoliko se gradska uprava potrudila da sve te stanove i oporezuje to znači da je iz tog izvora poreznih prihoda za 2025. godinu ostvarila oko 24 milijuna eura. Nakon što vlasnike nenastanjenih i turističkih nekretnina optereti s tri eura po kvadratu povrh onih pet Grad će iz tog izvora naplatiti dodatnih 14 milijuna. Osim ako vlasnike taj dodatni porez financijski ne slomi i natjera ih da svoje prazne stanove stave u najam. Da li je takav scenarij izgledan?

Da bismo ispravno odgovorili na ovo pitanje moramo najprije utvrditi tko su uopće ljudi koji će se susresti s novim poreznim opterećenjem. Prvenstveno mislim na onu brojniju skupinu, na vlasnike stambenih prostora koji se za stanovanje ne koriste.

Štednja u betonu i ciglama

Razumna je pretpostavka da osobe koje imaju više od jedne stambene nekretnine: jednu u kojoj žive i još barem jednu koju samo imaju ali je nitko ne koristi, nisu socijalno ugrožena kategorija. Da jesu, zacijelo bi već tu nekretninu stavili u prodaju ili je i bez pritiska poreza iznajmili. Puno je logičniji zaključak da je riječ o ljudima boljeg imovinskog stanja. Oni ovako ili onako, u skladu sa zakonom ili možda mimo zakona zarađuju ili nasljeđuju ili im s neba padaju iznosi koji u tolikoj mjeri nadmašuju njihove svakodnevne potrebe - za koje s velikom sigurnošću možemo pretpostavljati kako ni one nisu skromne - da nemaju boljeg rješenja za višak koji im se u džepovima našao osim da ga od propadanja zaštite kupnjom nekretnine. Neki među njima odlično zarađuju legalno, vjerojatno ne nedostaje ni onih koji nekretnine kupuju sumnjivim novcem. Nekretnine su svuda u svijetu - pa je zacijelo tako i u Hrvatskoj - jedan od omiljenih kanala za pranje novca.

S obzirom da je prosječna vrijednost nekretnine u Zagrebu prošle godina bila između 3.000 i 3.500 eura po metru kvadratnom i da je ove godine još i višlja to znači da ti sretnici koji se tako muče s viškom novaca vrijednost čuvaju u nekretninama čija vrijednost je u prosjeku između 270.000 i 300.000 eura po komadu. Neki među njima takvih nekretnina imaju na desetke. Osvrnimo se na najsiromašnije među njima, one koje imaju tek jedan jedini stan viška.

Najsiromašniji među vlasnicima praznih stanova do sada su (valjda) plaćali porez u prosječnom iznosu od 395 eura godišnje (prosječnih 79čm X 5). Toliko financijsko opterećenje skoro nitkog među njima do sada nije natjeralo da se tog nameta oslobode davanjem nekretnine u dugoročni najam. Brojke onih koji su pod pritiskom popustili jedva da je i simboličan. Grad i gradonačelnik spremaju se opteretiti ih dodatnih 237 eura po prosječnom stanu. Dakle, u prosjeku će u 2027. godini plaćati 632 eura. 

Zaključimo ovaj članak posljednjim pitanjem: da li itko razuman doista vjeruje da će ljudi čiji viškovi su od onog što im se slijeva u džepove toliki da im nema druge negoli ga spremati u cigle i beton zagrebačkih nekretnina, kad se gradonačelnikov prijedlog usvoji - ako se usvoji - u očaju zavapiti: "Što?!? Dodatnih 237 eura poreza?!? Ja to ne mogu podnijeti, moram iznajmiti taj stan!"

Želite još članaka o sličnim temama? Novi članci na ovom blogu objavljuju se svake srijede u 09.30. Predbilježite se radi obavijesti o člancima koji tek dolaze.

Imate sličnih iskustava i želite ih podijeliti s drugima? Imate pitanja o temi? Pošaljite poruku.

Iz tiska je izašla knjiga "Nekretnine, kako ih prodavati i kupovati u Hrvatskoj". Za kupnju knjige posjetite izdavača, Nakladu Jesenski i Turk ili je potražite u knjižarama. Ako prije odluke o kupnji knjige želite dodatne informacije o njoj, pišite mi.

na ⬆ vrh