Hrvatske nekretnine i Hormuški tjesnac
Naloživši napad na Iran Donald Trump još je jednom dokazao da se veoma slabo razumije u politiku, osobito onu međunarodnu. No moguće je da ga jednostavno nije briga. To bi bio tek ponižavajući interni problem za SAD kada Trump u rukama ne bi imao tvrdu batinu s globalnim dosegom. Rat s Iranom imat će ogroman utjecaj na svjetsko gospodarstvo, osobito na zaljevske zemlje, a svakako najviše na države koje nemaju drugog izlaza na more osim preko Hormuškog tjesnaca. No ovo je blog o hrvatskim stambenim nekretninama i svemu što na njih utječe. Stoga fokus stavljamo na utjecaj rata na tu nišu hrvatskog tržišta. Cilj nam je utvrditi što će se u njoj najvjerojatnije događati pod utjecajem aktalnog rata.
Jedan od faktora s najnegativnijim utjecajem na gospodarstvo je nepredvidljivost. On je uvijek tu ali je zahvaljujući Trampovoj vrludajućoj politici tijekom prošle i prva dva mjeseca ove godine metastazirao na račun najpozitivnijeg faktora: predvidljivosti, a trenutni vrhunac je dosegao napadom SAD na Iran. Kako nepredvidljivost utječe na tržišta odnosno na one koji ondje donose odluke? Povećanjem opreza, smanjivanjem investicija u razvoj i selidbom kapitala prema pouzdanijim investicijama, poput plemenitih metala i nekretnina.
Koje su opcije SAD i Izraela?
Sve upućuje na to da za SAD i Izrael nema dobrog izlaza iz ovog rata. Za njih bi najpozitivniji ishod bio zamjena trenutnog iranskog režima nekim njima naklonjenijem. Iako ni to nije isključeno, vrlo su male šanse za to.
Slijedeća opcija je kopnena ofenziva, s trupama na terenu i pokušajem da se trenutni iranski režim sruši i postavi marionetska vlada. Ni ovaj scenario nije izvjestan. Ne zbog nedostatka američke moći već zbog činjenice da bi to najvjerojatnije bio dug rat potpuno neizvjesnog ishoda, s puno žrtava i na američkoj strani. To bi kod kuće, u Sjedinjenim Državama, za Trumpove glasače bilo nepodnošljivo. Trumpova popularnost kod kuće već je sad vrlo niska. U slučaju pokretanja rata s trupama na terenu s puno vlastitih žrtava ona bi se stropoštala na dno.
Treća opcija je primjena projekta Gaza na Iran: temeljito razaranje do potpune devastacije. Vjerojatnost za ovu opciju? Skoro pa ravna nuli. Naime, Iran je država s 45 puta više stanovnika i 4500 puta većom površinom od Gaze.
Četvrta opcija je naprasni prekid rata kroz nekoliko tjedana, povlačenje trupa iz ratne zone i proglašenje pobjede na obje strane. Čak i uz temeljito razaranje Iranske infrastrukture za američku stranu bi to bila vojna pobjeda i politički fijasko. No, za njih je to ujedno i najbolja opcija (od izvjesnih) te samim tim i najvjerojatnija.
Koje su opcije Irana?
Iran za projekciju moći preko vlastitih granica ima na raspolaganju tri poluge: paravojne saveznike u regiji, raketni arsenal i zatvaranje Hormuškog tjesnaca. Već nakon tri dana od početka rata sve tri poluge su aktivirane. Paradoksalno, poluga s najvećim utjecajem na globalno gospodarstvo pa tako i na hrvatsko tržište nekretnina (a i na sva druga tržišta nekretnina u svijetu) - zatvaranje Hormuškog tjesnaca - ujedno je i najlakše izvediva: dovoljno je da Iran objavi prijetnju potapanja brodova koji bi pokušali proći kroz tjesnac i trgovački promet kroz njega staje. Riječ je o poluzi koja će imati i planetarni utjecaj na javno mnijenje. Čak da Iranu na raspolaganju ostane svega par topova srednjeg dometa i nekoliko dronova klase Shahed to će svjedno biti dovoljan razlog brodarima da kroz Hormuški tjesnac do daljnjeg ne plove, uglavnom jer bi cijene osiguranja brodova otišle u nebo. Što se tiče ostale dvije poluge, raketni arsenal je iscrpljiv ali je trenutno teško procjeniti hoće li se prije iscrpsti iranske raketne zalihe ili zalihe proturaketnih sustava njihovih protivnika. Trenutno sve ukazuje da će se relativno brzo i jedna i druga strana naći pred praznim skladištima. Kada je riječ o paravojnim saveznicima Irana u regiji, čini se kako nikada nisu bili slabiji. No i dalje mogu ozbiljno utjecati na tijek rata i to ne zbog svoje vojne moći već zbog efekata na javno mnijenje u SAD, ako na primjer sruše neki avion, ubiju nekog američkog vojnika ili oštete neki ratni brod. U svakom slučaju, regija će još dugo biti izvor nestabilnosti.
Što su najskorije ekonomske posljedice rata?
Kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20% svjetske nafte i plina, što znači da će ih neko vrijeme biti za 1/5 manje na tržištu. Osim toga, već stradavaju rafinerije u tom području usljed čega bi čak i uz skoro otvaranje prolaza dotok nafte iz te regije izvjesno vrijeme bio ograničen. Neminovna posljedica je rast cijena nafte a potom i svih ostalih energenata na globalnoj razini te potom i rast svih ostalih cijena te konačno, ne veliko ali bitno povećanje inflacije. Rast cijena nafte zacijelo će usprkos sankcijama pogodovati ruskom gospodarstvu, što će Rusiji pružiti neophodna sredstva da produlji ratovanje u Ukraini i nastavi destabilizirati Europu.
A gdje smo u tome mi i naše nekretnine?
Za razliku od proizvoda za zadovoljavanje kratkoročnih potreba koje u kratkom roku mogu promijeniti cijenu i dostupnost, tržište nekretnina na spoljne utjecaje reagira puno tromije, zbog čega se pozitivni utjecaji primjećuju s izvjesnim odmakom, a isto vrijedi i za one negativne. Nabrojimo još jednom najvjerojatnije opće posljedice napada SAD i Izraela na Iran: rast cijena energenata, rast inflacije (vjerojatno za oko 2%), oprez pri investiranju i selidba kapitala ka pouzdanijim formama investiranja, među koje spadaju i investicije u nekretnine. Naravno, u one izvan dosega ratnih dejstava.
Utjecaj rata na turističku sezonu i njen utjecaj na tržište nekretnina
Kada je riječ o Hrvatskom tržištu nekretnina, znatan utjecaj na njega ima uspješnost turističkog sektora gospodarstva. Obzirom da je rat započeo upravo u vrijeme prvih bookinga zapadnoeuropljana za godišnje odmore vrlo vjerojatno će se manje njih odlučiti za ljetovanje u zemljama bliže ratištu, kao što su Grčka i Turska, što će se zacijelo preliti na hrvatsko tržište, što će kao i uvijek dobitnike turističke sezone na jesen pogurati ka pretvaranju dobiti u nekretnine.
Posljedica svega navedenog na hrvatskom tržištu zacijelo će biti blagi pad investiranja u novogradnje ali i nešto većeg investiranja u kupnju onog što je već izgrađeno, usljed čega će i cijene nekretnina porasti u izvjesnoj mjeri iznad stope inflacije.
To je ono što je najvjerojatnije. Što će se stvarno dogoditi znat ćemo kad se dogodi.
Želite još članaka o sličnim temama? Imate sličnih iskustava i želite ih podijeliti s drugima? Imate pitanja o temi? Pošaljite poruku.
Predbilježite se radi obavijesti o člancima koji tek dolaze.
Iz tiska je izašla knjiga "Nekretnine, kako ih prodavati i kupovati u Hrvatskoj". Za kupnju knjige posjetite izdavača, Nakladu Jesenski i Turk ili je potražite u knjižarama. Ako prije odluke o kupnji knjige želite dodatne informacije o njoj, pišite mi.
Primjedbe
Objavi komentar