Češko rješenje za priuštivi najam ipak nije Bohemian rapsody

Ovo je treći tekst koji na ovom blogu posvećujem pitanju priuštivog stanovanja. Članak objavljen prošlog tjedna opisuje program Section 8 housing kojim taj problem pokušavaju riješiti u Sjedinjenim Američkim državama. Ovim člankom zavirit ćemo u češke ideje na istu temu. Naravno, tuđim rješenjima bavimo se samo zato da bismo lakše ocijenili kvalitetu rješenja predviđenih predloženim petogodišnjim planom politike priuštivog stanovanja u Hrvatskoj.

Republika Češka jedna je od najuspiješnijih ekonomskih priča u postkomunističkom periodu među zemljama bivšeg istočnog lagera. Iako češki BDP per capita još uvijek zaostaje za prosjekom Europske unije, razlika se naočigled topi. Usporedbe radi, dok Češka za prihodovnim prosjekom EU zaostaje oko 20%, Hrvatska zaostaje za Češkom preko 20%. Gledano iz pozicije ekonomije i prihoda, danas je Češka Hrvatskoj ono što je prosječna Europska unija Češkoj.

Obzirom da se ovaj članak bavi rješenjima socijalne prirode, napravit ćemo još jednu usporedbu između naše zemlje i ovodobne Bohemie, onu koja se tiče tzv. Gini koeficijenta koji nam govori o stupnju nejednakosti u nekom društvu a najčešće se izražava vrijednostima od nula do maksimalno 1. Što je koeficijent niži to je ekonomska nejednakost među članovima društva manja. U Češkoj se Gini koeficijent već niz godina vrti oko 0,26 što tu zemlju uvrštava među one s vrlo niskim stupnjem ekonomske nejednakosti među stanovništvom. U Hrvatskoj Gini koeficijent pak godinama oscilira između 0,3 i 0,31, što našu zemlju na Gini tablici stavlja na prag između država s niskim i onih sa srednjim stupnjem društvene nejednakosti. Za očekivati je da će u zemljama s nižim Gini koeficijentom potrebe za socijalnim rješenjima u vezi priuštivosti stanovanja biti relativno manje dok će investicije biti relativno višlje od prosjeka. Opravdava li Češka takva očekivanja?

Priuštivo stanovanje - važno političko pitanje u Češkoj

Za razliku od njenog impresivnog ekonomskog rasta Češka po pitanju kvalitete stanovanja spada među lošije države u Europskoj uniji: prema češkoj stranici archiweb spada među pet najgorih (Napomena: iz dostupnih podataka na stranici nejasna je metodologija na temelju koje je Češka tako rangirana. Riječ je o stranici solidnog kredibiliteta pa ćemo joj pokloniti povjerenje na temelju toga). Češka kao i Hrvatska također ima problema s nenastanjenim stanovima: prema sada već bivšem ministru regionalnog razvoja iz redova Piratske stranke Ivanu Bartošu, takvih je stanova u državi oko 800.000. U usporedbi s Hrvatskom, to je porporcionalno znatno manje ali je i dalje riječ o velikom broju. Dok je još bio u ministarskoj fotelji, Bartoš je predlagao mjere za aktiviranje tih nenastanjenih stanova za potrebe socijalnog najma i to na sličan način kao što je to predviđeno u hrvatskom prijedlogu Odluke o priuštivom stanovanju.

Ono što se češkom društvu nikako ne može odreći je svijest o problemu. Rješavanje problema priuštivog stanovanja je pri vrhu liste političkih pitanja oko kojih se sukobljavaju češke političke stranke.

Prema trenutno dostupnim podacima Republika Češka je za ovu i iduću godinu za investiranje u zgrade namijenjene socijalno prihvatljivom najmu osigurala oko 450 milijuna eura. Za pristup navedenim sredstvima mogu se natjecati jedinice lokalne samouprave ali i neprofitne organizacije. Tim novcem gradit će se nove zgrade za najam te adaptirati ili proširivati postojeće. Češki plan je da dio tih srestva bude bespovratan dok će dio biti usmjeren u vrlo povoljne kredite što bi dugoročno, kroz povrat kredita, osiguralo trajan priliv sredstava za održavanje programa. Zahvaljujući navedenom planiranom iznosu korisnicima bi se ponudilo oko 2000 novih stanova za iznajmljivanje do kraja iduće godine. Valja imati na umu kako nije riječ o jedinih dvije tisuće novih stanova za priuštivi najam jer lokalne jedinice samouprave - slično kao i u Hrvatskoj - mogu i same investirati iz svojih proračuna za rečene potrebe. Ako bi se u vezi financiranja programa tražila neka osobito izražena različitost između Češke i Hrvatske ona bi se mogla pronaći u čvršćoj povezanosti Češke centralne države s lokalnim tijelima uprave (ali i lokalnim neprofitnim organizacijama) radi rješavanja problema.

No Ivan Bartoš je u vrijeme obavljanja ministarstke dužnosti tvrdio da je riječ o premalim sredstvima i da ih treba povećati i do četiri puta. Kršćanski demokrati, ranije partneri Pirata u vlasti, osam mjeseci prije ovogodišnjih parlamentarnih izbora zalagali su se za drastično, više nego dvostruko povećanje ulaganja u stanove za socijalni najam. Prema njihovim tvrdnjama takvo što bi omogućilo dizanje i do 10.000 novih stanova svake godine. Kako su građani Češke reagirali na to?

Na češkim parlamentarnim izborima početkom listopada ove godine Kršćanski demokrati prošli su sasvim dobro dok su Pirati izgleda razočarali svoje glasače, najvjerojatnije zbog neispunjenih predizbornih obećanja iz kampanje za prethodne izbore usljed čega su ove godine jedva zadržali status parlamentarne stranke. Za sada se može samo nagađati kakvu će stambenu politiku voditi nova češka vlada. Na nedavnim izborima pobjedu su odnjele izrazito desno orijentirane stranke. One obično krešu izdatke za socijalu. No s druge strane, novi češki premijer Andrej Babiš najavljuje povećanje fiskalne potrošnje. Hoće li potrošnja radi poboljšanja stambenih prilika za prosječnog Čeha biti dio tog povećanja? Nije isključeno.

Korisnici: socijalno ugroženi, socijalno ne baš tako ugroženi i deficitarna zanimanja

Program izgradnje stanova radi povoljnijeg iznajmljivanja u Češkoj nije isključivo orijentiran prema obiteljima najslabijeg imovinskog stanja već je namjera i da ga se u nekoj lokalnoj sredini iskoristi za zadržavanje osoba s diplomama deficitarnih zanimanja: zdravstvenim radnicima, učiteljima, policajcima i socijalnim radnicima. Osim toga, čini se da su češke vlasti od nedavno postale svjesne ranije zanemarivanog ali ozbiljnog problema u stambenoj politici: postoji cijela jedna kategorija ljudi koji ne spadaju baš u socijalno najugroženije, koji su zaposleni i imaju redovita primanja ali svejedno ne mogu lako - ako uopće - podnjeti financiranje nabavke vlastite nekretnine za stanovanje dok su im relativno visoke češke najamnine težak teret na kućnom budžetu. Do nedavno je prihodovna granica za pravo na pristup programima povoljnijeg najma bio postavljen na 143% minimalnih prihoda za temeljne potrebe života u Češkoj. Od nedavno je taj prag podignut na 160%. To u praksi znači da će na primjer češka tročlana obitelj čiji su mjesečni prihodi 2900 eura ili manji sada moći aplicirati za uključivanje u program. Također će prednost imati samohrani roditelji i žrtve obiteljskog nasilja. Koliko će najam u okvirima programa biti povoljniji od onog tržišnog?

Generalno, najam ne bi trebao biti veći od ulaganja u izgradnju objekta za priuštivi najam. Ilustrirajmo navedeno primjerom stana od 70 četvornih metara. Ako bi ulaganje u metar kvadratni stana bilo 1000 eura a za punu amortizaciju zgrade predviđeno 100 godina, tada najam ne bi nikako smio biti veći od 10 eura po metru kvadratnom ili za stan od 70 četvornih metara veći od 700 eura. U praksi će to - čini se - biti za nijansu povoljnije. Češka prosječna tržišna najamnina u 2025. za opisani stan je oko 970 eura na mjesec dok bi u okvirima programa priuštivog najma ona iznosila ne više od 670 eura. Onima čiji su prihodi takvi da im je i taj iznos prevelik pomoći će se subvencijama kroz druge programe. Ugovori o najmu bit će dvogodišnji, s mogućnošću produljenja ako korisnik i dalje ispunjava uvjete za pristup programu.

Češki zaključak o priuštivom najmu

Usprkos očitoj svjesti i društva i političkih krugova o značaju stvaranja mogućnosti za priuštivo stanovanje kroz povoljan najam, češka priča ipak nije bajka ni rapsodija. Od ukupnog stambenog fonda samo je oko 3,6% u socijalnom najmu, što je u usporedbi s boljestojećim državama po tom pitanju izrazito nisko. Na primjer u Austriji je riječ o 24% stambenog fonda, u Nizozemskoj 30%, a Danskoj 20%. Sredstva namijenjena rješavanju problema očito su i dalje puno manja negoli su potrebna za rješavanje problema pa mnogi, barem u nekom kratkoročnom razdoblju, koji formalno imaju pravo na benefite programa ipak neće u njega biti i uključeni, čak i ako bi nova češka vlada prigrlila ranije opisani prijedlog Kršćanskih demokrata o uvećanju sredstava za potrebe programa.

Želite još članaka o sličnim temama? Imate sličnih iskustava i želite ih podijeliti s drugima? Imate pitanja o temi? Pošaljite poruku.

Predbilježite se radi obavijesti o člancima koji tek dolaze.

Iz tiska je izašla knjiga "Nekretnine, kako ih prodavati i kupovati u Hrvatskoj". Za kupnju knjige posjetite izdavača, Nakladu Jesenski i Turk ili je potražite u knjižarama. Ako prije odluke o kupnji knjige želite dodatne informacije o njoj, pišite mi.

na ⬆ vrh